Logoped je stručnjak čije područje djelatnosti obuhvaća prevenciju, procjenu, dijagnostiku, savjetovanje i terapiju komunikacijskih, jezičnih i govornih teškoća, kao i teškoća povezanih s glasom, teškoća čitanja i pisanja, specifičnih teškoća učenja, teškoća povezanih s moždanim udarom (afazija) i drugim neurološkim stanjima.

Najčešće teškoće koji zahtijevaju stručnu pomoć logopeda su:
Govor - izostavljanje, zamjena ili nepravilno izgovaranje glasa ili skupine glasova.
Poremećaj ritma i tempa govora - dijete ponavlja glasove, riječi ili fraze, produljuje      
        glasove, javlja se strah i tjeskoba prilikom govora (mucanje/brzopletost)
Glas - promuklost koja nije uzrokovana alergijom ili nije posljedica bolesti, nazalnost
Gutanje - dijete pokazuje teškoće s hranjenjem i gutanjem
Jezik - dijete ima teškoće u razumijevanju pitanja ili naloga koji mu se upućuju,
      upotrebljava agramatične iskaze, čini sustavne i nesustavne greške u izgovoru,
      govor je teže razumljiv okolini, koristi kraće rečenice od svojih vršnjaka, rječnik    
      je siromašan
Socijalna komunikacija - teškoće u komunikaciji i socijalnoj interakciji
Predškolsko dijete - nerazvijena fonološka svjesnost (dijete ne prepoznaje i ne producira
      rimu, ne uočava prvi i zadnji glas u riječima, ne rastavlja riječi na glasove i ne      
      sastavlja glasove u riječi..), nezainteresiranost za crtanje i pisanje, nespretnost u
      motorici, nemogućnost zadržavanja pažnje, teškoće u učenju pjesmica i brojalica,
      teškoće u finoj motorici (otkopčavanje, zakopčavanje, slaganje, nepravilan hvat
      olovke...)
Učenje, čitanje i pisanje - teškoće čitanja, pisanja, računanja; ispuštanja, dodavanja ili    
      zamjene slova, dijete ne razumije pročitano

Uloga logopeda u vrtiću

Vrtićki period je najosjetljiviji i najintenzivniji period djetetovog razvoja. Stoga roditelji i svi koji se bave djetetom prate svatko sa svog aspekta djetetov cjelokupni razvoj.
Važno je na vrijeme uočiti rane pokazatelje koji mogu kasnije dovesti do ozbiljnijih problema i djetetu pružiti pravovremenu pomoć kako bi se teškoće ublažile ili uklonile. Ponekad će ta pomoć podrazumijevati roditeljsku potporu, a ponekad i pomoć stručnjaka.

Također, logoped u dječjem vrtiću provodi i pripremu za školu koja uključuje procjenu predvještina čitanja i pisanja i usvajanje predvještina čitanja i pisanja koje djeca predškolske dobi trebaju imati kako bi uspješno savladali čitanje, pisanje i školsko gradivo.

U našem vrtiću od dijagnostičkih instrumenata posjedujemo Peabody slikovni test rječnika koji se primjenjuje kao test receptivnog rječnika standardnog hrvatskog jezika i kao test procjene verbalne sposobnosti.
Također, u svakodnevnom radu primjenjuje se i Digitalni logopedski set koji se koristi u korekciji pogrešnog izgovora glasova, fonoloških poremećaja, oštećenja sluha, poremećaja slušnog procesiranja, ADHD-ADD sindroma, mucanja, brzopletosti, teškoća čitanja, pisanja i učenja, poremećaja glasa, jezičnih teškoća.
Digitalni logopedski set obrađuje zvučni signal koristeći digitalno signalno procesiranje koje omogućava brzu i preciznu obradu zvuka gotovo istom brzinom i kvalitetom kako to radi i ljudski mozak.
Na logopedskim vježbama se često koristi i vibrofon. Riječ je o logopedskom aparatu koji se koristi za korekciju neispravnog izgovora glasova. Njegova primjena je najčešća kod poremećaja glasa R, ali i kod poremećaja glasova S,Z,C,Š i Ž.
Kabinet je opremljen i brojnim didaktičkim igrama, vježbenicama, slikovnicama i knjigama te edukativnim igrama za računalo.

Savjeti za roditelje

- uključite dijete u svoje dnevne aktivnosti, razgovarajte s djetetom o svemu što radite s njim (pričajte mu tijekom hranjenja, kupanja, oblačenja..)
- upoznajte dijete s novim ljudima, mjestima..
- imenujte osobe, igračke, odjeću, hranu...
- zajedno listajte slikovnice, prepričavajte događaje, opisujte slike...
- pjevajte, plešite i plješćite s djetetom, zajedno crtajte, bojite, modelirajte plastelin,
tijesto..

U predškolskoj dobi se razvijaju predvještine čitanja i pisanja koje su preduvjet za razvoj čitačkih vještina. Za razvoj predčitačkih vještina potrebno je da roditelji redovito čitaju djeci. Vrlo je važno da se s djetetom već od najranije dobi čitaju slikovnice.
Pričanjem priča djetetu, potiče se djetetov jezično-govorni razvoj te aktivnosti čitanja i prepričavanja obogaćuju djetetov rječnik.
Dijete uočava da slikovnica sadrži pisani tekst koji se pretvara u priču i da priča nosi poruku. Dijete uči kako se drži knjiga, kako se okreću listovi, kako tekst teče slijeva nadesno i odozgo nadolje. Važno je i da dijete pokuša prepričati bitne dijelove priče koja mu se čita te da razumije pročitanu priču.
Dok je za razvoj vještine pisanja važno poticati razvoj grafomotornih vještina.

Pripremila: Petra Purgar mag.log.